Zaštićena prirodna dobra, kao očuvani delovi prirode posebnih vrednosti i odlika, prostiru se na oko tri odsto teritorije Beograda, a radi se na tome da se do 2015. prošire na najamnje osam procenata, što je standard EU za urbane zone, saopštio je Sekretarijat za zaštitu životne sredine grada.

"U toku je izrada dve studije za nova zaštićena prirodna dobra na teritoriji glavnog grada koje bi trebalo da budu završene i usvojene do kraja godine", izjavio je za ekološki sajt agencije Beta "Zelena Srbija", (www.zelenasrbija.rs) stručni saradnik u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Beograda Dejan Tripković.

Kako je istakao, u postupku zaštite je stanište zvezdaste gljive (Myriostoma coliforme) i kolonije malog vranca na Adi Ciganliji, šuma Košutnjak, Bojčinska šuma, forland leve obale Dunava, preko puta Velikog ratnog ostrva, Obrenovački zabran, Lipovička šuma i stablo kestena na Dorčolu.

Tripković je istakao da se završava i studija zaštite Zvezdarske šume, a "u planu je i zaštita Ade Huje i Milićevog brda u podnožju Avale".

"Iako Zvezdarska šuma na prvi pogled nema odlike predela koji treba zaštititi, ona je važna zbog toga što korenski sistem stabala štiti taj deo grada od erozije tla, odnosno sprečava klizanje terena ka Dunavu", rekao je Tripković.

Dodao je i da bi Ada Huja, bez obzira na trenutni stepen devastacije i nepostojanje biljnih ili životinjskih staništa od izuzetnog značaja, trebalo da se zaštiti, jer bi mogla da bude dobar prostor za rekreaciju i približavanje prirode gradjanima.

Tripković je podsetio da je prvo zaštićeno prirodno dobro od strane Sekretarijata u Beogradu 1991. godine postala Banjička šuma na osnovu retkih vrsta ptica koje tamo obitavaju, a medju najvećima su i Veliko ratno ostrva, Avala, Kosmaj, ali i 43 stabla na teritoriji grada.

"Već su zaštićeni i Akademski park, Pionirski park, Miljakovačka šuma i arboretum Šumarskog fakulteta", dodao je on.

Tripković je kazao da je deo zaštićenih prirodnih dobara Beograda uključen u mrežu zaštićenih prirodnih dobara Evrope Natura 2000, i to Veliko ratno ostrvo sa 330 hektara, Avala sa 490 hektara i Kosmaj sa 3.500 hektara.

Prema njegovim rečima, na teritoriji Beograda je najveći broj do sada zaštićenih prirodnih dobara, kao očuvanih delova prirode koji imaju trajni ekološki, naučni, kulturni, obrazovni, zdravstveno-rekreativni, turistički značaj, u trećem stepenu zaštite.

"Izuzetak je deo Velikog ratnog ostrva, kao i deo Avale, koji su zaštićeni prvim stepenom zaštite", kazao je Tripković.

On smatra da će traženi minimalni stepen zaštite prirode u gradskoj zoni Beograd moći da dostigne i pre 2015. godine, ako se studijom za levu obalu Dunava, od Pančevačkog do budućeg mosta Borča - Zemun, obuhvati veća površina u odnosu na planiranih 2.500 hektara.

"Taj močvarni predeo, zvani forland, izuzetnih je odlika zbog biljnih i životinjskih vrsta koje ga nastanjuju i koji s Velikim ratnim ostrvom čini prirodnu celinu u srcu grada, i treba ga očuvati", rekao je Tripković.

piše: Marina Cenić

Izvor : (Beta)